Već poznati međunarodni književni susret “Sa otoka na kopnu, ka otoka na moru” ponovno će se održati i to već ovaj vikend, od 12.-14.05.2017. u hotelu “Koralj”.
Moto ove teme opet je povezano sa osobnim poetskim stazama autora, no uz svu specifiku zemalja, kao i šireg kulturnog konteksta kojem pripadaju autori. Polazimo od jedne antologijske pjesme akademika Bogomila
Đuzela “Ostrvo na kopnu”. Ona govori o sudbini Makedonije kao država koja nema izlaz na more i koja je sa svih strana okružena zemljama, paradoksalno, kao nekakvo ostrvo na kopnu. Toj zatvorenosti zemje pridonosi i njena geopolitička pozicija. Sa svoja četiri, a sada i pet svojih susjeda, Makedonija je u permanentnim tenzičnim relacijama, koje umesto otvaranja puteva, komunikacija, razmjene, uporno produciraju ambijent nepovjerenja i zatvorenosti.
Dali se to geopolitičko stanje odražava i na geopolitičke karakteristike i atribute makedonskih pisaca? Naravno da se odražava. Makedonski pisci ne samo što istražuju duboko u sebi metafizicku poziciju osamljenosti bića, na potrebu da se permanentno stvara i traga za svojim korjenima, svojom kulturom i svojim identitetom, da se prepoznaje i definira prostor egzistencije, kao u samom sebi, tako i prema drugima. Oni imaju opsesivnu potrebu širiti svoj prostor, ispitivati i posmatrati druge kulture i putovati. Zato, kod mnogih autora, a posebno kod učesnika ovog kniževnog susreta, poezija putovanja, topografija mora, susreti sa drugim kulturama, su konstantno prisutni. Makedonsku literaturu smatraju mediteranskom literaturom. Makedonija nema more, ali miris mora može se duboko osjetiti u dolinama i na jezerima makedonske zemlje. Uostalom, parafrazirajući velikog pisca Mediterana, Predraga Matvejevića, Mediteran je tamo gdje ima mimoza, smokava i šipka. A, u Makedoniji, ne samo sto je klima iz godine uz godinu sve toplija, već i narod ponovo otkriva i širi svoju topografiju u mediteranskom smislu. Tako, po makedonskim dvorištima, vrtovima i brežuljcima nicu malsine, kivi i urme, a na javnim povrsinama oleandri i palme.
Bit će nam drago sa našim hrvatskim kolegama i kolegama iz Bosne i Hercegovine razmjeniti misli, stihove i poeziju o otoku i kopnu, o moru i o putovanjima, o osamljenosti i otkrivanju naših različitih kultura koje su od davnina bile u kontaktu i koje se permanentno prožimaju.
Sudjeluju:
Petar Andonovski, pisac, dobitnik nagrade Roman godine 2015 Frosina Parmakovska, spisateljica
Davor Stojanovski, pisac, dobitnik nagrade Roman godine 2016
Igor Božović, pisac, kolumnist i novinar
Emir Imamović Pirke, novinar i književnik
Ivana Lakić, spisateljica i glumica
Dinko Škevin, pjesnik, tekstopisac zabavne glazbe Branka Rupić, pjesnikinja
Duška Krnjić, pjesnikinja Ivan Dobra Žirjanin, pjesnik
Žaklina Kutija, pesnikinja, prozaist i eseist
Nikola Šimić Tonin, prozaist, pjesnik, eseist, dramski pisac, književni kritičar
Zvonko Varošanac, novinar i publicist Renato Baretić, književnik i novinar
Program:
Petak
18:00 književni razgovori, predstavljanje, izložba fotofrafija autora Hrvoslava Pavića – Retrospektiva zlarinskih književnih susreta
Subota
10:30 svečano otvaranje susreta
12:00 posjet muzeju i izložbi Vesne Parun 17:00 pjesničko čitanje, uz publiku
Organizatori:
Nevladina udruga “Hrvatsko-makedonska tangenta”
Grad Šibenik
TZ Grada Šibenika
TZM Zlarin
Ministarstvo turizma
Pomogli i podržali:
Vinoplod – Šibenik
Djelo d.o.o. Šibenik
Novinari Šibensko-kninske županije